Mliječni proizvodi obogaćeni bjelančevinama su u sve većem broju dostupni na tržištu. S ciljem utvrđivanja raznolikosti nutritivnog sastava te učestalosti isticanja prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji na mliječnim proizvodima obogaćenim bjelančevinama na hrvatskom tržištu provedeno je prikupljanje podataka s deklaracija mliječnih proizvoda iz maloprodajnih trgovina s područja grada Pule. U istraživanje su uključeni svi proizvodi s istaknutom tvrdnjom da je proizvod izvor ili bogat bjelančevinama ili je istaknuta riječ ''protein/bjelančevina'' u glavnom vidnom polju ili u nazivu proizvoda. Prikupljena su ukupno 84 mliječna proizvoda koja su razvrstana u tri skupine: a) mliječni napitci; b) ugušćeni jogurti, svježi sirevi i pripravci; c) mliječni deserti. Bjelančevine su u najvećoj mjeri u popisu sastojaka navedene riječju „mliječne bjelančevine“. Mliječni proizvodi bogati bjelančevinama uglavnom su zaslađeni sladilima (50% proizvoda) ili su bez dodanog šećera (27% proizvoda), a stabilizatori, zgušnjivači i emulgatori su najzastupljeniji aditivi. Mliječni deserti statistički se značajno razlikuju od mliječnih napitaka i proizvoda iz skupine ugušćeni jogurti, svježi sirevi i pripravci s obzirom na energetsku vrijednost i prosječne hranjive vrijednosti. Mliječni deserti imaju statistički značajno veće prosječne vrijednosti energije (133,3 kcal/100 g), udio ukupnih masti (5,5 g/100 g), zasićenih masti (3,6 g/100 g), ugljikohidrata (15,5 g/100 g) te Nutri-Score vrijednost (1,3 – što odgovara oznaci B) od druge dvije skupine proizvoda. Prehrambene tvrdnje češće se ističu od zdravstvenih, a najzastupljenije su: „bogato bjelančevinama“ (90% proizvoda), „nizak udio masti“ (39% proizvoda), „bez masti“ (37% proizvoda) i „bez laktoze“ (30% proizvoda).