| Abstract | Stres nastaje kada se pojedinac osjeća obveznim odgovoriti na situaciju, ali nije u stanju
nositi se sa zahtjevima situacije. Stres je subjektivan, a osjetljivost na razne stresore varira od
osobe do osobe. Među čimbenicima koji utječu na osjetljivost na stres su genetska ranjivost,
stil suočavanja, tip osobnosti i društvena podrška. Utjecaj koji stres ima na pojedinca stoga ne
ovisi samo o prirodi i težini stresa, već i o psihološkom sklopu pojedinca (1). Istraživanja
pokazuju da osobe pod stresom imaju veći rizik od visokog krvnog tlaka i srčanih problema,
astme, pretilosti, dijabetesa, glavobolja, depresije i anksioznosti, gastrointestinalnih problema i
Alzheimerove bolesti. Budući da je stres u biti subjektivan, logično je da bi i suočavanje sa
stresom u osnovi trebalo biti subjektivan proces. Stres je sastavni dio svakog radnog mjesta (2).
Međutim, jedinica intenzivnog liječenja je vrlo stresno okruženje, ne samo za pacijente i
rodbinu, već i za osoblje jedinica intenzivnog liječenja (medicinske sestre i liječnike) s
proporcionalno većom količinom stresa povezanog s radnim mjestom u odnosu na ostala
zanimanja. Preopterećenost poslom, iscrpljenost osobne, zaštitne opreme, nedostatak određenih
lijekova i osjećaj neadekvatne podrške mogu pridonijeti mentalnom opterećenju ovih
zdravstvenih djelatnika (3).
U uobičajenim radnim uvjetima, stres pogađa čak 33% medicinskih sestara i do 45%
liječnika u intenzivnoj njezi. Uzroci nastanka stresa kod medicinskih sestara u intenzivnoj njezi
najčešće se povezuju sa svakodnevnim stresnim situacijama, preopterećenosti poslom,
nezadovoljstvom na poslu, slabom mogućnosti napredovanja, narušenim međuljudskim
odnosima na radnome mjestu, prevelikim zahtjevima i očekivanjima bolesnika, izloženosti
biološkim, kemijskim i fizikalnim štetnostima (4). Kada i u kojem intenzitetu će se stres razviti
ovisi o psihološkim osobinama osobnosti, organizaciji rada, uvjetima rada i međuljudskim
odnosima i psihosocijalnoj klimi na radnom mjestu (5). Cilj rada je istražiti, prikazati i opisati
pojavnost i posljedice stresa kod zdravstvenih djelatnika na jedinici intenzivnog liječenja i
povezanost istih sa spolom, životnom dobi i radnim iskustvom. Rezultati istraživanja upućuju
na intervencije kojima bi se potencijalno ublažili uzroci i pojavnost stresa kod zdravstvenih
djelatnika. |
| Abstract (english) | Stress occurs when an individual feels obliged to respond to a situation, but is unable to
cope with the demands of the situation. Stress is subjective, and sensitivity to various stressors
varies from person to person. Among the factors that influence stress sensitivity are genetic
vulnerability, coping style, personality type, and social support. The impact that stress has on
an individual therefore depends not only on the nature and severity of the stress, but also on the
individual's psychological make-up (1). Research shows that people under stress have a higher
risk of high blood pressure and heart problems, asthma, obesity, diabetes, headaches, depression
and anxiety, gastrointestinal problems and Alzheimer's disease. Since stress *is essentially
subjective, it is logical that coping with stress should also be a fundamentally subjective
process. Stress is an integral part of every workplace (2). However, the intensive care unit is a
very stressful environment, not only for patients and relatives, but also for intensive care unit
staff (nurses and doctors) with a proportionally higher amount of job-related stress compared
to other occupations. Work overload, exhaustion of personal and protective equipment, lack of
certain medicines and the feeling of inadequate support can contribute to the mental burden of
these healthcare workers (3).
Under normal working conditions, stress affects as many as 33% of nurses and up to
45% of doctors in intensive care. The causes of stress in nurses in intensive care are most often
associated with everyday stressful situations, work overload, dissatisfaction at work, poor
opportunities for advancement, impaired interpersonal relationships at the workplace, excessive
demands and expectations of patients, exposure to biological, chemical and physical harm (4 ).
When and in what intensity stress will develop depends on the psychological characteristics of
the personality, work organization, working conditions and interpersonal relations and the
psychosocial climate at the workplace (5). The aim of the paper is to investigate, show and
describe the incidence and consequences of stress in health care workers in the intensive care
unit and their relationship with gender, age and work experience. The results of the research
point to interventions that could potentially alleviate the causes and incidence of stress among
healthcare workers. |
