Abstract (croatian) | Razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) ima sve značajniju ulogu u različitim segmentima zdravstvene skrbi, uključujući i primaljstvo (1). Primjena IKT-a utječe na transformaciju kliničke i administrativne prakse, čime se poboljšava kvaliteta zdravstvene skrbi (2). Uvođenje zdravstvenih informacijskih sustava (ZIS) u primaljstvo ima brojne prednosti, a vodeća je brzi pristup zdravstvenim podatcima. Središnji dio informatizacije u primaljstvu predstavlja upravljanje elektroničkim zdravstvenim zapisom (EZZ) u kojem su zabilježeni svi podatci vezani za trudnoću, porod i postnatalnu skrb (3). Primalje, kao ključni akteri u skrbi za žene i novorođenčad, sve više preuzimaju aktivnu ulogu u upravljanju ZIS-om, a njihova osposobljenost za rad s digitalnim alatima postaje ključna kompetencija (4). Korištenje specijaliziranih programskih rješenja olakšava im vođenje registra poroda, praćenje i izdavanje medicinske dokumentacije, te izvještavanje o ishodima liječenja, dok automatizacija ovih procesa smanjuje mogućnost pogrešaka (5). Informatizacija također omogućava praćenje ishoda trudnoće i poroda, sistematizirajući podatke o majčinskoj i neonatalnoj skrbi, što može poslužiti kao temelj za unaprjeđenje zdravstvene politike i prakse. Osim toga, ZIS poboljšava kontrolu kvalitete usluga i identifikaciju potencijalnih problema, omogućujući prilagodbu procedura za bolju zdravstvenu skrb. S obzirom na sve veći utjecaj digitalizacije, kontinuirano usavršavanje i edukacija primalja postaju neophodni za unapređenje digitalnih kompetencija (6). Stoga, primjena IKT-a ne samo da optimizira kliničku praksu, nego značajno doprinosi sigurnijoj, bržoj i personaliziranoj skrbi za majke i novorođenčad. Primalje osim što stječu nove kompetencije i preuzimaju aktivnu ulogu u upravljanju informacijama, također postaju i važni dionici u procesu digitalne transformacije zdravstva i zdravstvene skrbi (7). |