Abstract | Prijelom kuka, odnosno gornjeg okrajka bedrene kosti, čine: prijelom vrata bedrene kosti, pertrohanterni prijelomi i subtrohanterni prijelomi. Najčešći uzrok tih prijeloma je pad u nivou kao posljedica smanjene funkcionalnosti organizma, kognitivne promjene, osteoporoze i komorbiditet.
Prijelomi vrata bedrene kosti u pravilu se liječe endoprotetskim implantatima kuka, a pertrohanterni i subtrohanterni prijelomi liječe se osteosintezom pomoću DHS vijka, kutnim pločama i endomedularnom ostesintezom.
Nakon operativnog liječenja radi povratka aktivnostima svakodnevnog života, neophodna je rehabilitacija. Uspjeh rehabilitacije uvelike ovisi o općem zdravstvenom stanju pacijenta, njegovim kognitivnim sposobnostima ali i o stabilnosti samih implantata. Pacijenti sa ugrađenom endoprotezom mogu opteretiti nogu tjelesnom težinom, dok kod pacijenata s osteosintezom to nije uvijek slučaj.
Cilj istraživanja je usporedba funkcionalne onesposobljenosti pacijenata prije prijeloma, nakon operacije te na ambulantnom pregledu nakon dva mjeseca, određivanjem Barthelovog indeksa i VAS skale radi potvrde teze da je rana fizikalna terapija u akutnoj fazi liječenja prijeloma kuka prediktor dobrog uspjeha funkcionalnog oporavka.
U ispitivanje su bili uključeni pacijenti koji su prije prijeloma samostalno hodali, sa ili bez ortopedskog pomagala. Promatrana je skupina od 52 ispitanika prosječne životne dobi od 81 godine. U ispitivanju su korišteni demografski podatci, Barthelov indeks funkcionalne sposobnosti, a za bol VAS.
Prosječna vrijednost Barthelovog indeksa iznosi prije prijeloma 85, pri otpustu iz bolnice 55, a nakon dva mjeseca 75 bodova. Vrijednost VAS skale za isti period su 9, 5 i 3.
Navedene vrijednosti Barthelovog indeksa govore u prilog istog, kao prediktora dobrog funkcionalnog oporavka u liječenju prijeloma kuka u ispitivanoj grupi. Ispitivanje VAS boli ukazuje da nakon bolničkog liječenja gotovo prestaje potreba uporabe analgetika. |