| Abstract | Pravilno funkcionirajući krvožilni pristup temeljna je značajka za provođenje optimalnog hemodijaliznog tretmana. Od mogućih krvožilnih pristupa dostupne su arteriovenska fistula, arteriovenski graft i centralni venski kateteri koji se dijele na privremene/netunelirane, naspram trajnih/tuneliranih. Obzirom na višu stopu komplikacija povezanih sa centralnim venskim kateterima i arteriovenskim graftom, većina smjernica smatra arteriovensku fistulu zlatnim standardom u odabiru pristupa za hemodijalizu. Usprkos danih smjernica prati se povećanje upotrebe centralnih venskih katetera kao inicijalne vrsta pristupa za hemodijalizu. U sklopu istraživanja za izradu ovog diplomskog rada željelo se utvrditi koliko godišnje bolesnika započne liječenje postupcima hemodijalize s pripremljenim krvožilnim pristupom te koja je vrsta krvožilnog pristupa, utvrditi učestalost pojave infekcije, stenoze i tromboze kod bolesnika na hemodijalizi obzirom na vrstu krvožilnog pristupa, koliko je vrijeme preživljavanja arteriovenske fistule, učestalost promjene centralnih katetera i primjena alteplaze. Istraživanje se provelo na Odjelu hemodijalize, Zavoda za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega, Kliničkog bolničkog centra Rijeka u periodu od 2014. do 2018. godine, a obuhvaćalo je 287 bolesnika. Rezultati su pokazali da svega 25,9 % bolesnika započinje hemodijalizu sa pripremljenim krvožilnim pristupom od čega je 79% centralnih venskih katetera, a u 19,8% bolesnika su korištene arteriovenske fistule. Preživljavanje arteriovenske fistule unutar prve godine od konstrukcije zabilježeno je u 35% bolesnika, a između 2 do 5 godina kod 28,1% pacijenata, dok je kod 12,9% pacijenata AV fistula preživjela više od 5 godina. Najučestalije komplikacije vezanu uz AV fistulu su bile tromboza i stenoza, a kod centralnih venskih katetera infekcije i komplikacije ostalog tipa. Utvrđena je statistički značajno veća frekvencija komplikacija u slučaju tuneliranog pristupa u odnosu na netunelirani kod prvog po redu postavljenog centralnog venskog katetera. U 52,2% pacijenata bio postavljen samo jedan kateter, 2 postavljanja imalo je 28,5% pacijenata, tri katetera zabilježena su kod 11,6% pacijenta, dok je veći broj promjena zabilježen kod manjeg broja ispitanih. Primjena alteplaze varirala je obzirom na broj ugradnji katetera, a najveća relativna učestalost primijene alteplaze zabilježena je kod pete ugradnje katetera. Obzirom na vrstu centralnih venskih katetera, tunelirani naspram netunelirani, nije utvrđena značajna razlika u primjeni alteplaze. |
| Abstract (english) | A properly functioning vascular approach is a fundamental feature for conducting optimal hemodialysis treatment. Of the possible vascular approaches, arteriovenous fistula, arteriovenous graft and central venous catheters are available, which are divided into temporary / non-tunneled, as opposed to permanent / tunneled. Given the higher rate of complications associated with central venous catheters and arteriovenous grafts, most guidelines consider arteriovenous fistula to be the gold standard in choosing an approach for hemodialysis. Despite the given guidelines, the increase in the use of central venous catheters as an initial type of approach for hemodialysis is monitored. As part of the research for this thesis, we wanted to determine how many patients per year begin treatment with hemodialysis with a prepared vascular approach and what is the type of vascular approach, to determine the frequency of infection, stenosis and thrombosis in hemodialysis patients according to the type of vascular approach, how long survival of arteriovenous fistula, frequency of central catheter changes, and alteplase administration. The study was conducted at the Department of Hemodialysis, Department of Nephrology, Dialysis and Kidney Transplantation, Clinical Hospital Center Rijeka in the period from 2014 to 2018, and included 287 patients. The results showed that only 25.9% of patients started hemodialysis with a prepared vascular approach, of which 79% were central venous catheters, and arteriovenous fistulas were used in 19.8% of patients. Survival of the arteriovenous fistula within the first year of construction was recorded in 35% of patients, and between 2 to 5 years in 28.1% of patients, while in 12.9% of patients the AV fistula survived more than 5 years. The most common complications associated with AV fistula were thrombosis and stenosis, and in central venous catheters, infections and complications of other types. A statistically significantly higher frequency of complications was found in the case of the tunneled approach compared to the non - tunneled one in the first central venous catheter placed in a row. Only 1 catheter was placed in 52.2% of patients, 28.5% of patients had 2 placements, three catheters were recorded in 11.6% of patients, while a larger number of changes was recorded in a smaller number of subjects. The use of alteplase varied according to the number of catheter implants, and the highest relative frequency of alteplase application was recorded at the fifth catheter implantation. Considering the type of central venous catheters, tunneled versus non-tunneled, no significant difference in the use of alteplase was found. |
