| Sažetak | Proprioceptivne vježbe obuhvaćaju sposobnost održavanja ravnoteže i koordinacije pokreta prilikom korištenja nestabilnih podloga koje redovitim provođenjem osiguravaju bolju propriocepciju zgloba tj. pokreta čime postižemo zdravu posturalnu ravnotežu. Provođenje proprioceptivih vježbi može uvelike smanjit rizik od pojave ozljede gležnja ili koljena te su vrlo često dio rehabilitacijskih programa. Proprioceptivne vježbe mogu poboljšati statičku i dinamičku ravnotežu i kao takve se često koriste u sportu za postizanje što bolje kontrole tijela.
Cilj ovog istraživanja je istražiti akutni utjecaj proprioceptivnih vježbi na dužinu skoka u dalj s mjesta, gledajući dužinu skoka u dalj s mjesta prije i nakon provedenih proprioceptivnih vježbi. Također, cilj istraživanja je ispitati je li učinak proprioceptivnih vježbi na dužinu skoka u dalj s mjesta varijabilan prema spolu te ispitivanje razlike dužine skoka u dalj s mjesta nakon proprioceptivnih vježbi kod osoba koje se bave sportom i kod osoba koje se bave sportom manje od 3 puta tjedno ili se ne bave uopće. Istraživanje je obuhvaćalo kratko zagrijavanje u obliku 5 – minutnog trčanja nižeg intenziteta, skok u dalj s mjesta, vježbe propriocepcije te opet skok u dalj s mjesta, jedan za drugim uz kratku pauzu prije skakanja. Koristio se prigodni uzorak od 32 ispitanika. Ispitanici su bili podijeljeni u dvije grupe s jednakim brojem muškaraca i žena. Jedna grupa sastojala se od 16 ispitanika koji se bave sportskom aktivnošću (8 M i 8 Ž), a u druga od 16 ispitanika koji se ne bave sportskom aktivnošću ili su sportsko aktivni manje od 3 puta tjedno (8 M i 8 Ž). Ispitanici su biti studenti fizioterapije na Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci dobi između 18 i 23 godine. Mjerenje je izvršeno pomoću mjerne vrpce (m) uz potvrdu digitalne kamere.
Rezultati istraživanja pokazuju da je akutni utjecaj proprioceptivnih vježbi statistički značajan što potvrđuje razlika u dužini skoka u dalj s mjesta prije i nakon provedenih vježbi. Također, rezultati su pokazali kako je razlika u dužini između skoka u dalj s mjesta prije i poslije proprioceptivnih vježbi statistički značajna kod oba spola s činjenicom da su muškarci nešto dalje skakali nakon proprioceptivnih vježbi u odnosu na žene. Nadalje, rezultati pokazuju poboljšanje u vidu povećanja dužine skoka u dalj s mjesta kod osoba koje se bave sportom i kod osoba koje se bave sportom manje od 3 puta tjedno ili se ne bave uopće te je dobivena razlika statistički značajna. Ujedno je utvrđeno veće poboljšanje u vidu povećanja dužine skoka u dalj s mjesta nakon proprioceptivnih vježbi kod grupe koja se bavi sportskom aktivnošću manje od 3 puta tjedno ili se ne bavi sportskom aktivnošću. U ovom slučaju rezultati pokazuju statistički značajan utjecaj proprioceptivnih vježbi na skok u dalj s mjesta, no za potvrdu ovakvih rezultata potreban je širi i kvalitetniji pristup samoj problematici. |
| Sažetak (engleski) | Proprioceptive exercises include the ability to maintain balance and coordinate movements when using unstable surfaces, which with regular practice, ensure better proprioception of the joint, i.e. movement, thus achieving a healthy postural balance. Performing proprioceptive exercises can greatly reduce the risk of ankle or knee injury and are often part of rehabilitation programs. Proprioceptive exercises can improve static and dynamic balance and as such are often used in sports to achieve better body control.
The goal of this research is to investigate the acute impact of proprioceptive exercises on the length of jumps to a further place, looking at the length of jumps to a further place before and after the proprioceptive exercises. Also, the aim of the research is to examine whether the effect of proprioceptive exercises on the length of the standing long jump is variable according to gender, and to examine the difference in the length of the standing long jump after proprioceptive exercises in people who do sports and in people who do sports less than 3 times together or are not engaged in at all.
The research included a short warm-up in the form of a 5-minute low-intensity run, long jump from a standing position, proprioception exercises, and again a long jump from a standing position, one after the other with a short break before jumping. A convenience sample of 32 respondents was used. The respondents were divided into two groups with an equal number of men and women. One group consisted of 16 subjects engaged in sports activity (8 M and 8 F), and in the other, 16 subjects who do not engage in sports activity or are sports active less than 3 times a week (8 M and 8 F). The subjects were students of physiotherapy at the Faculty of Health Studies in Rijeka, between the ages of 18 and 23. The measurement was made using a measuring tape (m) with the confirmation of a digital camera.
The research results show that the acute impact of proprioceptive exercises is statistically significant, which is confirmed by the difference in the length of the long jump from a standing position before and after the exercises. Also, the results showed that the difference in length between the standing long jump before and after the proprioceptive exercises was statistically significant in both sexes, with the fact that men jumped slightly further after the proprioceptive exercises compared to women. Furthermore, the results show an improvement in the form of an increase in the length of the standing long jump in people who play sports and in people who play sports less than 3 times a week or not at all, and the obtained difference is statistically significant. At the same time, a greater improvement was found in the form of an increase in the length of the standing long jump after proprioceptive exercises in the group that engages in sports less than 3 times a week or does not engage in sports. In this case, the results show a statistically significant influence of proprioceptive exercises on the standing long jump, but to confirm such results, a broader and better approach to the problem itself is needed. |
