Sažetak | Uvod i cilj istraživanja: Promijenjeno stanje svijesti je učestali poremećaj s kojim se susreću liječnici, a ujedno je to jedan od prepoznatljivih znakova ozbiljnosti bolesti. Promijenjeno stanje svijesti je složeno stanje sa brojnim simptomima, stoga je važno što je moguće prije simptome prepoznati te započeti sa ordiniranom terapijom. Rano prepoznavanje i pravodobno zbrinjavanje omogućuje izliječenje, dok terapija koja je kasno ordinirana često dovodi do ireverzibilnih poremećaja. Razdoblja promijenjene svijesti mogu trajati od nekoliko sekundi sve do toga da neke osobe ostatak života budu u nekom obliku promijenjenog stanja svijesti. Neminovno je kako je napredak medicine omogućio duže preživljenje pacijenata sa promijenjenim stanjem svijesti, a sve je važnije rano prepoznavanje uzroka promijenjenog stanja svijesti. Temelj za postavljanje ispravne dijagnoze promijenjenog stanja svijesti je dobro poznavanje neuroanatomije i dobra vještina primjene znanja na ispitivanje neurološkog statusa. Prepoznavanje različitih uzroka promjene stanja svijesti obavlja se radiološkim, laboratorijskim i elektrofiziološkim pretragama. Utvrđivanje potpunog prestanka moždane aktivnosti, što je većini poznato kao moždana smrt, istražuje se sve više, a posebno je značajno u području transplantacijske medicine.
Cilj rada je istražiti, prikazati i opisati uzroke promjenjenog stanja svijesti u Zavodu za hitnu medicinu Karlovačke županije u razdoblju od 2020. do 2023. godine i povezanost istih sa spolom, životnom dobi i komorbiditetima.
Materijali i metode: Istraživanje je provedeno retrospektivnom analizom podataka ispitanika iz sustava „e-Hitna“ u dobi od 18-80 godina, kod kojih je nastupilo promijenjeno stanje svijesti u vremenskom periodu od 01.01.2020. do 31.12.2023. godine u Zavoda za hitnu medicinu Karlovačke županije. Isključni kreteriji su: ispitanici mlađi od 18 godina, trudnice, palijativni pacijenti i traumatske ozljede glave. Istraživanje je provedeno etički, uz suglasnost Etičkog povjerenstva Zavoda za hitnu medicinu Karlovačke županije, gdje će se poštivati sva etička načela pod kojima se podrazumijeva tajnost podataka svakog ispitanika.
Rezultati: Istraživanje je obuhvatilo 2388 ispitanika promjenjenog stanja svjesti kojima je pružena hitna medicinska pomoć, među kojima je 1212 muškaraca i 1176 žena, podijeljenih u dvije skupine, odnosno na pacijente u dobi od 18-65 godina i pacijente starije od 65 godina. Najčešći uzrok promjenjenog stanja svijesti prema brojnosti pacijenata zaprimljenih na Zavod za hitnu medicinu Karlovačke županije u razdoblju od 2020. do 2023. godine su cerebrovaskularne bolesti s ukupno 638 pacijenata od toga 303 osoba muškog spola i 220 ženskog spola. Epilepsije sa ukupno 523 pacijenata, poremećaj rada srca s ukupno 496 pacijenata, zatim hipoglikemija s ukupno 239 pacijenata i predoziranje s 51 pacijentom, kod kojih su ovisno o spolu zabilježeni približno slični rezultati
Zaključak: istraživanje je pokazalo da nema statistički značajne razlike ovisno o spolu i dobnoj skupini pacijenata, te kako su najčešći uzroci promjenjivog stanja svijesti cerebrovaskularne bolesti. |