prikaz prve stranice dokumenta INTENZITET SAGORIJEVANJA NA POSLU IZMEĐU ZDRAVSTVENIH I DRUGIH POMAGAČKIH PROFESIJA
  Preuzmi
PDF 1.4 MB
završni rad
INTENZITET SAGORIJEVANJA NA POSLU IZMEĐU ZDRAVSTVENIH I DRUGIH POMAGAČKIH PROFESIJA
2024. urn:nbn:hr:184:375399
Rimanić, Valentina
Sveučilište u Rijeci
Fakultet zdravstvenih studija

Citirajte ovaj rad

Rimanić, V. (2024). INTENZITET SAGORIJEVANJA NA POSLU IZMEĐU ZDRAVSTVENIH I DRUGIH POMAGAČKIH PROFESIJA (Završni rad). Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:375399

Rimanić, Valentina. "INTENZITET SAGORIJEVANJA NA POSLU IZMEĐU ZDRAVSTVENIH I DRUGIH POMAGAČKIH PROFESIJA." Završni rad, Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:375399

Rimanić, Valentina. "INTENZITET SAGORIJEVANJA NA POSLU IZMEĐU ZDRAVSTVENIH I DRUGIH POMAGAČKIH PROFESIJA." Završni rad, Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:375399

Rimanić, V. (2024). 'INTENZITET SAGORIJEVANJA NA POSLU IZMEĐU ZDRAVSTVENIH I DRUGIH POMAGAČKIH PROFESIJA', Završni rad, Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija, citirano: 22.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:375399

Rimanić V. INTENZITET SAGORIJEVANJA NA POSLU IZMEĐU ZDRAVSTVENIH I DRUGIH POMAGAČKIH PROFESIJA [Završni rad]. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija; 2024 [pristupljeno 22.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:375399

V. Rimanić, "INTENZITET SAGORIJEVANJA NA POSLU IZMEĐU ZDRAVSTVENIH I DRUGIH POMAGAČKIH PROFESIJA", Završni rad, Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija, Rijeka, 2024. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:375399

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:375399
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovINTENZITET SAGORIJEVANJA NA POSLU IZMEĐU ZDRAVSTVENIH I DRUGIH POMAGAČKIH PROFESIJA
Naslov (engleski)INTENSITY OF BURNOUT AT WORK BETWEEN HEALTH AND OTHER HELPING PROFESSIONS
AutorValentina Rimanić
MentorMarija Spevan (mentor)
Član povjerenstvaRadoslav Kosić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMarija Bukvić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMarija Spevan (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Rijeci
Fakultet zdravstvenih studija
Rijeka
Datum i država obrane2024-09-13, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Sestrinstvo
Sažetak
UVOD: Zanimanja koja su u profesionalnom radu usmjerena na brigu za druge ljude i rad sa njima tijekom odrastanja i školovanja, zatim u zdravlju i bolesti, krizi, životnoj nevolji ubrajaju se u najstresnija zanimanja. Kako u životu tako i u ovim profesijama postoji veliki raskorak između očekivanja koja ponekad i prelaze stvarne mogućnosti pomagača te tako mogu dovesti do pojave sindroma sagorijevanja. CILJ: Ovo istraživanje usmjereno je na kvantitativnu i kvalitativnu analizu sindroma sagorijevanja među zdravstvenim djelatnicima, socijalnim radnicima i pedagoškim djelatnicima s ciljem identifikacije ključnih faktora koji doprinose razlikama u iskustvu sagorijevanja. METODE: Prikupljanje podataka izvedeno je korištenjem sociodemografskog upitnika i specijaliziranog Upitnik intenziteta sagorijevanja na poslu. Ispitanici su kroz 18 tvrdnji na skali od 1-3 morali označiti koliko se navedena tvrdnja odnosi na njih.. Tvrdnjama se ocjenjuju emocionalni, ponašajni i kognitivni znakovi profesionalnog stresa. Ukupno je sudjelovalo 352 ispitanika iz različitih pomagačkih profesija. Analiza podataka provedena je pomoću programa SPSS Statistics i obuhvatila je deskriptivnu statistiku, Hi-kvadrat test te multivarijantnu regresijsku analizu za procjenu utjecaja sociodemografskih faktora na intenzitet sagorijevanja. REZULTATI: Statističkom obradom podataka dokazane su značajne razlike u intenzitetu sagorijevanja između različitih grupa profesionalnih pomagača. Zdravstveni djelatnici imaju tendenciju doživljavati viši intenzitet sagorijevanja u usporedbi s pedagoškim djelatnicima i grupom djelatnika socijalne službe. Pritom pedagoški radnici pokazali su najniži intenzitet sagorijevanja. Regresijskom analizom nije se pronašla značajna povezanost između dobi i godina radnog staža s intenzitetom sagorijevanja među profesijama. ZAKLJUČAK: Istraživanje je potvrdilo složenost sindroma sagorijevanja unutar pojedinih grupa i ukazuje na potrebu intervencija za smanjenje sagorijevanja kod grupe zdravstvenih djelatnika .
Sažetak (engleski)
INTRODUCTION: Professions that are focused on caring for other people and working with them during growing up and schooling, then in health and illness, crisis, life trouble are among the most stressful professions. Both in life and in these professions, there is a large discrepancy between expectations that sometimes exceed the real capabilities of helpers and can thus lead to the appearance of burnout syndrome. OBJECTIVE: This research is focused on quantitative and qualitative analysis of burnout syndrome among health professionals, social workers and pedagogical workers with the aim of identifying key factors that contribute to differences in the experience of burnout. METHODS: Data collection was performed using a sociodemographic questionnaire and a specialized Occupational Burnout Intensity Questionnaire. Through 18 statements on a scale of 1-3, the respondents had to mark how much the statement applied to them. The claims assess the emotional, behavioural, and cognitive signs of occupational stress. A total of 352 respondents from various helping professions participated. The data analysis was carried out using the SPSS Statistics program and included descriptive statistics, Chi-square test and multivariate regression analysis to assess the impact of sociodemographic factors on the intensity of burnout. RESULTS: Statistical data processing showed significant differences in burnout intensity between different groups of professional helpers. Healthcare professionals tend to experience a higher intensity of burnout compared to pedagogical workers and a group of social service workers. At the same time, pedagogical workers showed the lowest intensity of burnout. The regression analysis did not find a significant association between age and years of service with the intensity of burnout between professions. CONCLUSION: The research confirmed the complexity of burnout syndrome within groups and indicates the need for interventions to reduce burnout in a group of healthcare workers.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:184:375399
Studijski programNaziv: Sestrinstvo
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (bacc. med. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-09-02 13:54:03