Moţdani udar je karakteriziran naglim razvojem ţarišnog neurološkog deficita, a simptomi ovise o veličini i mjestu oštećenja mozga, ali i o vremenu proteklom od nastanka moţdanog udara do trenutka procjene. Terapija pacijenata sa moţdanim udarom treba početi odmah tijekom prve faze akutnog liječenja u jedinicama za intenzivno liječenje. Pri kraju akutnog liječenja potrebno je započeti s početnom rehabilitacijom u bolnici, ambulantno, stacionarno ili u domu bolesnika. Cerebrvovaskularne bolesti su i dan danas na prvom mjestu kao uzrok ivalidnosti i na trećem mjestu po uzroku smortnosti u svijetu. Pacijente s cerebrovaskularnim bolestima brine utjecaj i ovisnost svoje bolesti na najbliţu okolinu, razvijajući strah od nemoći, samoće, ovisnosti. Indikacije za neurološku rehabilitaciju su: smanjenje aktivnosti u pokretljivosti, smanjene aktivnosti samozbrinjavanja, komunikacije, kontrole stolice i mokrenja, kontrole ţvakanja i gutanja. Te sve indikacije sveobuhvatno su uključene u funkcionalni test samozbrinjavanja – Barthelov index. Rehabilitacijskom intervencijom koja uključuje dijagnostiku, medikamentoznu terapiju, fizikalnu terapiju, primjenu ortopedskih i drugih medicinskih pomagala te radnu terapiju, logopedske vjeţbe, kognitivni trening, medicinsku njegu, prehranu i smještaj, realno je očekivati poboljšanje funkcionalnosti bolesnika i njihovo kvalitetnije uključivanje u obitelj, radnu i širu društvenu zajednicu. Ovaj rad će uz pomoć Barthelovog indexa dati uvid u funkcionalni ishod i kvalitetu rehabilitacijskog lječenja u odnosu na početak rehabilitacije bolesnika sa ishemijskim moţdanim udarom. To će biti pokazatelj stupnja njihovog oporavka i mogućnosti funkcioniranja na privatnom i poslovnom planu.