Paginacija
-
-
UTJECAJ PSIHOSOCIJALNIH ČIMBENIKA NA FUNKCIONALNI ISHOD FIZIOTERAPIJE KOD OSOBA S NESPECIFIČNOM LEĐNOM BOLI
-
Martina Rilović Đurašin Leđna bol veliki je zdravstveni problem u cijelom svijetu i vodeći je globalni uzrok onesposobljenosti.
Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je ispitati je li osobe sa visokim rizikom za lošiji ishod, tj. osobe koje imaju psihosocijalne prepreke oporavku imaju nepovoljnije funkcionalne ishode u fizioterapiji kod leđne boli.
Metode i ispitanici: U istraživanje je uključeno 60 ispitanika s leđnom boli, prosječna dob ispitanika je M=51,71, od kojih veći udio od 34 (57,6%) ispitanika...
-
-
UTJECAJ RAZINE ZNANJA O REPRODUKTIVNOM ZDRAVLJU NA SEKSUALNO PONAŠANJE U ADOLESCENTA
-
Edita Majder Reproduktivno zdravlje važno je u svakoj životnoj dobi. Kada je riječ o adolescentima, briga o reproduktivnom zdravlju trebala bi biti prioritet. U ovom radu se istražuje koliko su adolescenti svjesni važnosti reproduktivnog zdravlja te koliko o navedenom području znaju, tko ih informira i na koji način pristupaju navedenoj problematici.
Cilj istraživanja: ustanoviti postoji li razlika između učenika Ekonomske škole i Gimnazije u odnosu na učenike Medicinske škole o...
-
-
UTJECAJ SMJENSKOG RADA NA KVALITETU ŽIVOTA I KVALITETU SNA MEDICINSKIH SESTARA/TEHNIČARA
-
Ivana Protić Dugotrajno izlaganje stresnim životnim situacijama, stresu na radnom mjestu, smjenskom radu i radu noću može doprinijeti u razvoju medicinskih simptoma i sindroma kao što je PTSP((Post-traumatic stress disorder) i sindrom izgaranja na poslu. Ciljevi ovoga rada bili su istražiti kako smjenski rad utječe na kvalitetu života, san, doživljaj stresa i pojavu anksioznih i depresivnih simptoma. Istraživanje je provedeno u Psihijatrijskoj bolnici Ugljan tijekom svibnja 2021....
-
-
UTJECAJ SMJENSKOG RADA ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA NA ŽIVOTNE NAVIKE
-
Lara Sabatti Smjenski rad ima utjecaj na životne navike koje su važan pokazatelj zdravlja. Promjene u prehrani, konzumaciji alkohola, pušenju i bavljenju tjelesnom aktivnosti mogu nepovoljno utjecati na zdravlje te značajno pridonijeti razvoju kroničnih bolesti.
CILJ: Cilj je ovog istraživanja ispitati utjecaj smjenskog radazdravstvenih djelatnika na životne navike.
Ispitanici i metode: Za provedbu ovog israživanja korišten je anonimni anketni upitnik te je uključeno 150 medicinskih...
-
-
UTJECAJ SOCIJALNE PODRŠKE NA SINDROM SAGORIJEVANJA U FIZIOTERAPEUTA
-
Dominik Matešić Cilj ovog rada bio je kroz istraživanje uvidjeti razinu socijalne podrške te njenu povezanost sa pojavom sindroma sagorijevanja, dajući rezultate i odgovore na sljedeću problematiku – utjecaj socijalne podrške na stupanj sindroma sagorijevanja, usporedba povezanosti socijalne podrške i sagorijevanja prve i druge skupine ispitanika, usporedba razine jakosti sindroma sagorijevanja kod skupina, te povezanost bračnog statusa i radnog staža sa pojavom sagorijevanja.
Ispitanici i...
-
-
UTJECAJ SPORTA NA UMOR U ŠKOLSKOJ DOBI
-
Marija Majetić Uvod: Tijekom dužeg razdoblja tjelesnih napora, ukoliko organizam nema mogućnosti oporavka potrošenih energetskih zaliha, brani se različitim mehanizmima, najčešće umorom. Kada je riječ o vrhunskim sportašima umor se obično zanemaruje ili previdi, zbog pretpostavke kako sportaši koji su u svakodnevnom treningu ne mogu biti umorni. Umor se definira kao stanje organizma kojeg karakterizira smanjenje radnog učinka, odnosno sposobnosti nastalo uslijed određenog dugotrajnog i...
-
-
UTJECAJ STATUSA UHRANJENOSTI BOLESNIKA OPERIRANIH OD KARCINOMA DEBELOG CRIJEVA NA POSLIJEOPERACIJSKI OPORAVAK
-
Antonela Dujmić U ovom radu prikazane su anatomija i fiziologija debelog crijeva, dijagnostika, vrste operacija, preoperativna priprema bolesnika za operaciju karcinoma debelog crijeva, postoperativni tijek, te istraživanje utjecaj statusa uhranjenosti bolesnika operiranih od karcinoma debelog crijeva na poslijeoperacijski oporavak.
Karcinom debelog crijeva po učestalosti dolazi odmah poslije karcinoma pluća. Osim karcinoma pluća, smrtnost od karcinoma debelog crijeva je viša od bilo kojeg drugog...
-
-
UTJECAJ STRESA I SAGORIJEVANJA NA KVALITETU ŽIVOTA ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA NAKON COVID-19 PANDEMIJE
-
Renata Ros Zdravstveni djelatnici suočavaju se sa velikim pritiskom uzrokovanim opterećenjem na poslu. Psihološki pritisak, smjenski i prekovremeni rad dovodi do stresa i sindroma sagorijevanja. Stres i sindrom sagorijevanja razvijaju se postepeno, dovode do iscrpljenosti, smanjene učinkovitosti, sniženog raspoloženja, te razvoja somatskih bolesti. Uz već prisutne uzroke stresa zdravstveni djelatnici tijekom pandemije „Coronavirus disease 2019“ (COVID 19) suočavaju se sa prijetnjom za...
Paginacija