SAŽETAK Uvod: Sada kada se događaju velike promjene (digitalizacija, užurbanost života, epidemiološka situacija) mentalno zdravlje privuklo je veću pažnju šire javnosti. Svjedočimo velikom porastu raznih poremećaja mentalnog funkcioniranja. Stoga, korisno je vidjeti gdje se nalazimo mi kao društvo sada, sa stavovima o brizi za vlastito mentalno zdravlje i koliko aktivno radimo na tom području. Cilj: Cilj istraživanja je ispitati znanje o mentalnom zdravlju, stavove i brigu za mentalno zdravlje za odrasle osobe u Republici Hrvatskoj. U radu će se također istražiti da li je veće znanje o mentalnom zdravlju povezano s boljom brigom o mentalnom zdravlju pojedinca. Metode: U istraživanju je sudjelovalo 317 punoljetnih ispitanika oba spola koji žive na području Republike Hrvatske. Uz socidemografski upitnik u istraživanju je korišten upitnik na temu mentalnog zdravlja. Upitnik je sačinjavao dio kojeg je kreirala studentica u svrhu ispitivanja potrebe i brige za mentalno zdravlje te MHLS (eng. Mental Health Literacy Scale) ljestvicu kojom se je ispitivala zdravstvena pismenost i stavovi o mentalnom zdravlju. Rezultati: Ispitanici s boljim znanjem o mentalnom zdravlju, više brinu za svoje mentalno zdravlje. Mlađa dob i veći stupanj obrazovanja, povezani su s boljim znanjem na teme mentalnog zdravlja. Postoji razlika između potrebe za savjetovanjem i/ili psihoterapijom u odnosu na uključenost u proces savjetovanja i/ili psihoterapije. Zaključak: Potrebno je ulagati napore u edukaciju stanovništva na teme mentalnog zdravlja kako bi se utjecalo na bolje mentalno zdravlje naše populacije.