Naslov Utjecaj noćnih smjena na kvalitetu života medicinskih sestara/tehničara
Naslov (engleski) The effect of night shift on the quality of life of nurses
Autor Dorotea Spano
Mentor Kata Ivanišević (mentor)
Član povjerenstva Marija Bukvić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Marija Spevan (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Fakultet zdravstvenih studija (Katedra za zdravstvenu njegu) Rijeka
Datum i država obrane 2024-07-19, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Temeljne medicinske znanosti Povijest medicine i biomedicinskih znanosti
Sažetak UVOD: Bolnice moraju pružati neprekinutu zdravstvenu njegu i liječenje kroz 24 sata dnevno 7 dana u tjednu te je nužno da medicinske sestre i tehničari rade u smjenama, što najčešće podrazumijeva izmjenu dnevnih i noćnih smjena u trajanju od 12 sati. Noćne smjene na mnoge načine negativno utječu na fizičko i mentalno zdravlje medicinskih sestara i tehničara.
CILJ: Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utjecaj noćnih smjena na kvalitetu života medicinskih sestara/tehničara te usporediti utjecaj noćnih smjena na kvalitetu života obzirom na dob i radno iskustvo.
METODE: U istraživanju su sudjelovale 64 medicinske sestre i tehničara koji su svojevoljno odlučili sudjelovati u istraživanju. Podaci potrebni za ostvarivanje istraživanja prikupljani su online upitnikom osmišljenom od strane autorice rada, na temelju pregledane literature. Upitnik se sastoji od 4 pitanja o sociodemografskim podacima te 15 pitanja kojima se procjenjuje utjecaj noćnih smjena na kvalitetu života medicinskih sestara/tehničara pomoću Likertove skale. Zbrajanjem dobivenih odgovora izračunat je ukupan rezultat, kvaliteta života rangirala se kao: 0-25 visoka, 26-50 umjerena i 51 -75 niska. Statistička obrada podataka provela se pomoću programa Statistica (Version 13.5.0.17, 1984-2018 TIBCO Software Inc), a dobiveni podatci prikazani su pomoću tablica i grafova. Hipoteze su testirane Mann-Whitney U testom, a Pearsonovim Hi-kvadrat testom ispitane su razlike u frekvencijama. Svi testovi provedeni su na razini statističke značajnosti od 0,05 (5%).
REZULTATI: Zbrajanjem dobivenih odgovora, dobiven je prosječni rezultat koji je iznosio 45,41 ± 9,31 bodova, što dokazuje da je kvaliteta života ispitanika umjerena. Uspoređujući prema definiranim kategorijama dobi, umjerenu kvalitetu života ima 80,77% ispitanika mlađih od 30 godina i 57,89% ispitanika starijih od 30 godina. Umjerenu kvalitetu života ima 72,41% ispitanika koji imaju do 10 godina radnog iskustva i 62,86% ispitanika s više od 10 godina radnog iskustva.
ZAKLJUČAK: Noćne smjene nemaju značajan negativan utjecaj na kvalitetu života medicinskih sestara i tehničara, bez obzira na dob i radno iskustvo. Noćne smjene u najvećoj mjeri negativno utječu na obiteljske obaveze i druženje s prijateljima.
Sažetak (engleski) INTRODUCTION: Hospitals must provide uninterrupted health care and treatment 24 hours a day, 7 days a week, and it is necessary for nurses to work in shifts, which most often means alternating day and night shifts lasting 12 hours. Night shifts negatively affect the physical and mental health of nurses in many ways.
OBJECTIVE: The aim of this research was to examine the impact of night shifts on the quality of life of nurses/technicians and to compare the impact of night shifts on quality of life regarding age and work experience.
METHODS: The research involved 64 nurses who voluntarily decided to participate in the research. The data needed to carry out the research were collected using an online questionnaire designed by the author of the paper, based on the reviewed literature. The questionnaire consists of 4 questions on socio-demographic data and 15 questions assessing the impact of night shifts on the quality of life of nurses/technicians using a Likert scale. The total result was calculated by summing up the answers, the quality of life was ranked as: 0-25 high, 26-50 moderate and 51-75 low. Statistical data processing was carried out using the Statistica program (Version 13.5.0.17, 1984-2018 TIBCO Software Inc), and the obtained data were presented using tables and graphs. Hypotheses were tested with the Mann-Whitney U test, and differences in frequencies were examined with the Pearson Chi-square test. All tests were performed at a statistical significance level of 0.05 (5%).
RESULTS: Summing up the answers, the average result was 45.41 ± 9.31 points, which proves that the quality of life of the respondents is moderate. Comparing according to defined age categories, 80.77% of respondents under 30 years of age and 57.89% of respondents over 30 years of age have a moderate quality of life. 72.41% of respondents with up to 10 years of work experience and 62.86% of respondents with more than 10 years of work experience have a moderate quality of life.
CONCLUSION: Night shifts do not have a significant negative impact on the quality of life of nurses, regardless of age and work experience. Night shifts to the greatest extent have a negative impact on family obligations and socializing with friends.
Ključne riječi
kvaliteta života
medicinske sestre/tehničari
noćne smjene
smjenski rad
Ključne riječi (engleski)
quality of life
nurses
night shifts
shift work
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:184:198033
Studijski program Naziv: Sestrinstvo Vrsta studija: stručni Stupanj studija: preddiplomski Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (bacc. med. techn.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2024-07-04 19:33:27