prikaz prve stranice dokumenta UTJECAJ TJELESNE AKTIVNOSTI, TALASOTERAPIJE I KLIMATOTERAPIJE NA RASPOLOŽENJE PACIJENATA TIJEKOM STACIONARNE KARDIOLOŠKE REHABILITACIJE
Pristup korisnicima matične ustanove
diplomski rad
UTJECAJ TJELESNE AKTIVNOSTI, TALASOTERAPIJE I KLIMATOTERAPIJE NA RASPOLOŽENJE PACIJENATA TIJEKOM STACIONARNE KARDIOLOŠKE REHABILITACIJE
2019. urn:nbn:hr:184:024638
Pitarević, Sabina
Sveučilište u Rijeci
Fakultet zdravstvenih studija
Katedra za fizioterapiju

Citirajte ovaj rad

Pitarević, S. (2019). UTJECAJ TJELESNE AKTIVNOSTI, TALASOTERAPIJE I KLIMATOTERAPIJE NA RASPOLOŽENJE PACIJENATA TIJEKOM STACIONARNE KARDIOLOŠKE REHABILITACIJE (Diplomski rad). Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:024638

Pitarević, Sabina. "UTJECAJ TJELESNE AKTIVNOSTI, TALASOTERAPIJE I KLIMATOTERAPIJE NA RASPOLOŽENJE PACIJENATA TIJEKOM STACIONARNE KARDIOLOŠKE REHABILITACIJE." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:024638

Pitarević, Sabina. "UTJECAJ TJELESNE AKTIVNOSTI, TALASOTERAPIJE I KLIMATOTERAPIJE NA RASPOLOŽENJE PACIJENATA TIJEKOM STACIONARNE KARDIOLOŠKE REHABILITACIJE." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:024638

Pitarević, S. (2019). 'UTJECAJ TJELESNE AKTIVNOSTI, TALASOTERAPIJE I KLIMATOTERAPIJE NA RASPOLOŽENJE PACIJENATA TIJEKOM STACIONARNE KARDIOLOŠKE REHABILITACIJE', Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija, citirano: 21.10.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:024638

Pitarević S. UTJECAJ TJELESNE AKTIVNOSTI, TALASOTERAPIJE I KLIMATOTERAPIJE NA RASPOLOŽENJE PACIJENATA TIJEKOM STACIONARNE KARDIOLOŠKE REHABILITACIJE [Diplomski rad]. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija; 2019 [pristupljeno 21.10.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:024638

S. Pitarević, "UTJECAJ TJELESNE AKTIVNOSTI, TALASOTERAPIJE I KLIMATOTERAPIJE NA RASPOLOŽENJE PACIJENATA TIJEKOM STACIONARNE KARDIOLOŠKE REHABILITACIJE", Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija, Rijeka, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:024638

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:024638
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovUTJECAJ TJELESNE AKTIVNOSTI, TALASOTERAPIJE I KLIMATOTERAPIJE NA RASPOLOŽENJE PACIJENATA TIJEKOM STACIONARNE KARDIOLOŠKE REHABILITACIJE
Naslov (engleski)The impact of physical activity, thalassotherapy and climatotherapy on the mood of cardiac rehabilitation patients
AutorSabina Pitarević
MentorDijana Travica Samsa (mentor)
Član povjerenstvaViktor Peršić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaTatjana Kehler (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Rijeci
Fakultet zdravstvenih studija
(Katedra za fizioterapiju)
Rijeka
Datum i država obrane2019, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Fizikalna medicina i rehabilitacija
Sažetak
Važnu ulogu u nastanku kardiovaskularnih bolesti ima interakcija nasljednih, fizioloških, bihevioralnih, psiholoških i socijalnih čimbenika te čimbenika okoliša. Nakon nastupa kardiološkog događaja većina bolesnika će doživjeti simptome emocionalnog stresa koji se manifestiraju različitim stupnjem depresivnih i anksioznih reakcija. Cilj istraživanja je analizirati kako tijekom stacionarne kardiološke rehabilitacije tjelesna aktivnost utječe na raspoloženje pacijenata, smanjenje anksioznosti i depresije. Istražuje se i utjecaj talasoterapije i klimatoterapije na raspoloženje tijekom rehabilitacije. U istraživanju je sudjelovalo 30 ispitanika od toga 25 (83,3%) muškaraca i 5 (16,7%) žena. Prosječna dob iznosi 63,4 godine. Na 6-minutnom testu hoda pri prvom mjerenju ispitanici su prosječno ostvarili 485 m, prema Borgovoj skali ispitanici su ocijenili prosječno svoj zamor s 9,17. Nakon provedene rehabilitacije ispitanici su prosječno ostvarili rezultat od 517 m što predstavlja statistički značajno veći rezultat (p=0,024). Ispitanici su svoj zamor ocijenili sa prosječnim 8,7. Prema navedenom rezultat se nije pokazao statistički značajnim. Na prvom danu rehabilitacije ispitanici su prosječno postigli rezultat od 33,7% na Zungovoj skali za samoprocjenu anksioznost. Nakon provedene kardiološke rehabilitacije postignuto je značajno smanjenje bodova na skali za anksioznost (p=0,020) u iznosu od 3,1 bod. Na Zungovoj skali za samoprocjenu depresije u početnom mjerenju ispitanici su ostvarili 36,7 bodova. Nakon provedene rehabilitacije ispitanici su prosječno ostvarili manji rezultat (33,1 bod) te je statističkom analizom potvrđeno statistički značajno poboljšanje (p=0,008). U anketi o stavovima pacijenata, na pitanje „da li smatraju da prirodni činitelji odnosno talasoterapija i klimatoterapija imaju utjecaja na simptome depresije i anksioznosti“ ispitanici su iskazali pozitivni stav. Ovim smo istraživanjem potvrdili da tjelesna aktivnost koja je dio sveobuhvatnog programa stacionarne kardiološke rehabilitacije pozitivno utječe na raspoloženje ispitanika, a tome svakako pridonosi šetnja i boravak u povoljnom klimatskom i geografskom području u kojem se nalazi Thalassotherapija Opatija.
Sažetak (engleski)
Interaction between genetics and physiological, behavioural, psychological, social and environmental factors have an important role in development of the cardiovascular disease. Mostly, after cardiac event, patients experience symptoms of emotional distress which may manifest in different degrees of depression and anxiety. The aim of the study was to identify the effects of physical activity, thalassotherapy and climatotherapy on the mood of patients, connected with decreasment of anxiety and depression symptoms of patients in hospital cardiac rehabilitation. 30 patients was included in the research, 25 (83,3%) man and 5 (16,7%) women, average of 63,4 years. Average results of 6 minutes walk test at the beginning of rehabilitation was 485m, and the average score on Borg perceived exertion scale was 9,2. After rehabilitation the average score of 6 minutes walk test was 517m which is statistically significant improved result (p=0,024), and the average score Borg scale was 8,7. On the first day of rehabilitation patients had average score of 33,7 on Zung scale for self-assessment test of anxiety. After rehabilitation patients had statistically significant decreasing on the scale (p=0,020) on average it was 3,1 point less. The average score of Zung scale for self-assessment test of depression at the beginning was 36,7 points, after rehabilitation patients on average scored fewer points (33,1 point) which was statistically significant decreasment (p=0,008). On average patients had positive attitude towards natural effects of thalassotherapy and climatotherapy on their symptoms of depression and anxiety. In conclusion, this research confirmed that physical activity which takes a part in comprehensive cardiac rehabilitation program has a positive effect on patients mood. Also we believe that walking and staying in natural surroundings with pleasant climate and geographical position of Thalassotherapy Opatija have a good effects on entire rehabilitation experience.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:184:024638
Studijski programNaziv: Fizioterapija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra fizioterapije (mag. physioth.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-10-29 09:13:28