Naslov ARHITEKTONSKE BARIJERE U GRADU RIJECI 2019. GODINE Naslov (engleski) ARCHITECTURAL BARRIERS IN THE CITY RIJEKA IN 2019 Autor Nikola Lukić Mentor Jasna Lulić- Drenjak (mentor)Član povjerenstva Ariana Fužinac-Smojver (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Verner Marijančić (član povjerenstva) Član povjerenstva Jasna Lulić- Drenjak (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Rijeci Datum i država obrane 2019-09-25, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Sažetak Prema Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti iz 2016. god. propisani su uvjeti o tome na koji način sve javne ustanove moraju riješiti problem pristupačnosti osobama s invaliditetom U radu su iznošeni problemi s kojima se susreću osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti zbog arhitektonskih barijera. Njih u Primorsko-goranskoj županiji ima 20140 osoba tj. 7% stanovništva. Kroz rad pobliže se upoznaju tri kategorije osoba s invaliditetom; osobe oštećena lokomotornog sustava, gluhi i nagluhi, slijepi i slabovidni i uzroci invaliditeta.
U ovom završnom radu obrađeno je 67 zdravstvenih ustanova odnosno 27 građevina u kojima se nalaze zdravstvene ustanove u gradu Rijeci od kojih je 27 ordinacije opće medicine, 15 ordinacija dentalne medicine i 18 specijalističkih ordinacija, te 3 bolnice s klinikama i ZZJZ. U ovoj obradi razmatrane su 4 komponente pristupačnosti: ulaz i komunikacije, WC prilagođen osobama s invaliditetom, oznake pristupačnosti, oglasni pano, induktivna petlja i taktilna crta vođenja. Analizom se došlo do rezultata koji ukazuju da 50,74% zdravstvenih ustanova nema prilagođen ulaz osobama s invaliditetom i 49,23% ustanova nema prilagođen WC za osobe s invaliditetom. Oglasni pano i oznake pristupačnosti koje bi trebala imati svaka zdravstvena ustanova u većini slučajeva ne nalazi se u obrađenim ustanova, 98,46% nema oglasnog panoa, 84,84% nema oznaka pristupačnosti. Usporedbom rezultata može se zaključiti da bolnice imaju bolje uređene ulaze i komunikacije unutar zgrade, a da ordinacije imaju češće WC-e prilagođene osobama s invaliditetom. Došlo se do saznanja da ni jedna zdravstvena ustanova nije u potpunosti propisno prilagođena potrebama osoba s invaliditetom. U vrlo visokim postotcima od 80% do 100% ne nalazimo taktilnu crtu vođenja i induktivnu petlju.
Dati su prijedlozi kako poboljšati zakonske propise, svijest društvene zajednice i nas samih prema osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. Kratko rečeno, državno zakonodavstvo, tijela lokalne uprave i samouprave trebaju propisati zakone kojih će se morati svi pridržavati, a organizacije civilnog društva i svaki pojedinac će poticati razvoj svijesti o potrebama osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.
Sažetak (engleski) According to the Rule Book on ensuring accessibility of buildings for persons with disabilities and reduced mobility from 2016. conditions on how all public institutions must address the issue of accessibility for persons with disabilities have been set up. The paper presents the problems faced by persons with disabilities with reduced mobility due to architectural barriers. There are 20140 people with disabilities in Primorje-Gorski Kotar Region , 7% of the population. Through the work, three categories of people with disabilities; people with locomotor system impairments, the deaf and hard of hearing, the blind and the visually impaired and the causes of disability are introduced.
In this final paper, 67 health institutions or 27 buildings housing the health facilities in the city of Rijeka were addressed, of which 27 general practitioners, 15 dental and 18 specialist clinics, and 3 hospitals with clinics and „ZZJZ“. In this review, 4 accessibility components are considered: entrance and communications, disabled personalized toilet, accessibility labels, billboard, inductive loop, and tactile line. The analysis showed that 50.74% of health care institutions do not have adapted entrance for persons with disabilities and 49.23% of institutions do not have adapted toilet for persons with disabilities. In most cases, the billboard and accessibility tags that every healthcare institution should have were not located in the treated institutions, 98.46% have no billboard, 84.84% have no accessibility labels. By comparing the results, it can be concluded that hospitals have better arranged entrances and communications within the building, and that clinics have more frequent toilet facilities for people with disabilities. It was learned that no health care facility was fully adapted to the needs of persons with disabilities. In the very high percentages of 80% to 100% we do not find a tactile line and an inductive loop.
Suggestions have been made on how to improve the legislation and awareness of the community itself with regard to persons with disabilities and reduced mobility. In short, state legislatures of local government and self-government should prescribe laws that everyone will have to abide by, and civil society organizations and each individual will encourage the development of awareness of the needs of persons with disabilities and reduced mobility
Ključne riječi
osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću
arhitektonske barijere
Ključne riječi (engleski)
persons with disabilities and reduced mobility
architectural barriers
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:184:473633 Studijski program Naziv: Fizioterapija Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2020-01-16 13:18:48
