Kronična bubrežna bolest kao rizični faktor nastanka kardiovaskularnih bolesti znatno utječe na svjetski mortalitet i morbiditet. Osim navedenog, opterećuje i javnozdravstveni sustav zbog visokih troškova liječenja, posebice u uznapredovaloj fazi bolesti, kad se bolesnici liječe nekom od metoda nadomještanja bubrežne funkcije od kojih je najzastupljenija hemodijaliza. Bolesnici liječeni HD rizični su za nastanak proteinsko - energetske pothranjenosti zbog smanjene bubrežne funkcije, postupka liječenja, ali i zahtjevnog psihofizičkog stanja oboljelih. Nutritivni status i korekcija pothranjenosti direktno su vezani uz ishod liječenja i preživljavanje. Ciljevi rada su prikupiti i zabilježiti sve važne osnovne, kliničke i biokemijske parametre ispitanika te ih kroz presječnu studiju dovesti u odnos prema dobnoj i spolnoj raspodjeli, duljini trajanja liječenja HD, BMI-ju te stupnjevima rizika prema obrascu NRS 2002. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 78 ispitanika s uremijom koji su liječeni kroničnom HD kao metodom nadomještanja bubrežne funkcije i to u trajanju duljem od jedne godine. Istraživanje je provedeno u sklopu Opće bolnice Pula, Odjela za hemodijalizu, tijekom travnja i svibnja 2020. godine. Istraživanje je pokazalo da u statističkom uzorku prevladavaju muškarci sa 66,6%. Pokazala se i statistički značajna razlika između BMI-ja i dobnih skupina. Kad su se raspodijelili ispitanici prema rizičnim skupinama prema NRS 2002 obrascu vidjelo se da je 6% ispitanika u 3. rizičnoj skupini, od čega niti jedan nije na HD dulje od 10 godina što ukazuje na individualiziran pristup u liječenju bolesnika. Iz provedenog istraživanja vidi se da je rizik od nastanka pothranjenosti bolesnika na HD direktno povezan sa bolesnikovim godinama života.