Pages
-
-
PROFESIONALNI STRES I KVALITETA SNA MEDICINSKIH SESTARA I TEHNIČARA
-
Marijana Jureša Glavna zadaća medicinske sestre/tehničara je da su bolesniku na raspolaganju 24 sata dnevno. Rad noću nas povezuje i s nastankom problema spavanja, gdje medicinske sestre/tehničari spavanje nadoknađuju, na način da spavaju tijekom dana i time mijenjaju metabolizam tijela.
Cilj ovog istraživanja je ispitati postoji li statistički značajna razlika u prekomjernoj dnevnoj pospanosti medicinskih sestara/tehničara s obzirom na njihovo mjesto rada, radno vrijeme i izloženosti poslovnim...
-
-
PROFESIONALNI STRES KOD ZAPOSLENIKA U USTANOVAMA ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE TIJEKOM PANDEMIJE COVID-19
-
Nataly Bilen Milosavljević Pandemija COVID 19 unijela je veliki nemir u sve sfere diljem svijeta. Pojavila se nenadano i promijenila je uvelike svijet kakav smo do tada poznavali. Gotovo „preko noći“ promijenili smo obrasce ponašanja, uveli restrikcije, „lockdown-ove“, te brojna druga ograničenja u cilju sprječavanja širenja pandemije. U ovom radu analizira se profesionalan stres kod zaposlenika u ustanovama za starije i nemoćne osobe u vrijeme pandemije COVID 19 u cilju se procjenjuje razine stresa s...
-
-
PROFESIONALNI ZDRAVSTVENI PROBLEMI MEĐU FRIZERIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
-
Katarina Spicijarić UVOD: Rad frizera prilično je naporan i zahtjeva aktivnosti svih mišića, osobito ekstremiteta. Zbog zbog dugotrajnog stajanja u neprirodnim položajima i stalnog rada s rukama, često dolazi do mišićno – koštanih poremećaja povezanih s poslom. Glavni cilj istraživanja je istražiti zdravstveni status među frizerima u Hrvatskoj s obzirom na simptome mišićno-koštanih uzrkovanih na poslu.
MATERIJALI I METODE: Istraživanje je provedeno putem online ankete koje je ispunilo 122...
-
-
PROFESIONALNO SAGORIJEVANJE MEDICINSKIH SESTARA/TEHNIČARA TIJEKOM COVID 19 PANDEMIJE
-
Antonija Abaz Medicinske sestre/medicinski tehničari su najbrojniji djelatnici u zdravstvenom sustavu. U vrijeme pandemije Covid 19 veliki dio tereta se našao na njihovim leđima. Potreba za držanjem svih propisanih epidemioloških mjera na poslovnom i privatnom planu dovela je i do pojačane razine stresa. Stres koji je povezan sa radnim mjestom naziva se profesionalno sagorijevanje. Radi se o stresu koji se pomoću skale sagorijevanja na poslu i skale profesionalnog sagorijevanja može kategorizirati...
-
-
PROFESIONALNO SAGORIJEVANJE NASTAVNIKA MEDICINSKE ŠKOLE U RIJECI
-
Dunja Čović Sindrom profesionalnog sagorijevanja (eng. burnout syndrome) je posljedica dugotrajne izloženosti stresu koja nastaje gubitkom motivacije u radu i smanjenjem osobnog postignuća, a vidljiva je fizičkom i emocionalnom iscrpljenošću tj. depersonalizacijom. Kako bi se smanjilo profesionalno sagorijevanje nastavnika potrebno je provoditi odgovarajuće preventivne programe za nastavnike na svim razinama obrazovanja kako bi kvalitetu svog rada uspješnije integrirali u nastavni proces....
-
-
PROFESIONALNO SAGORIJEVANJE ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA U OPĆOJ BOLNICI PULA
-
Karmen Mušković Profesionalno sagorijevanje izuzetno je kompleksan fenomen koji zahvaća mnoge zdravstvene djelatnike. Prethodi mu kronična izloženost profesionalnom stresu, te postoji niz čimbenika koji utječu na pojavnost sagorijevanja.
Glavni je cilj ovog istraživanja ispitati prisutnost i razinu sindroma profesionalnog sagorijevanja (emocionalnu iscrpljenost, depersonalizaciju, osobno postignuće) kod zdravstvenih djelatnika u OB Pula. Dobiveni rezultati govore da je sagorijevanje prisutno kod...
-
-
PROGNOSTIČKI ČIMBENICI U LIJEČENJU KARCINOMA DOJKE U MUŠKARACA
-
Patrik Višković Poznato je kako je rak dojke jedan od najčešćih zloćudnih tumora u žena. Čini gotovo 25% tumora u žena i uzrokuje oko 15% smrti zbog raka. U muškaraca je rak muške dojke rijetka bolest koja čini svega 0, 1% ukupnog broja karcinoma u muškaraca. Najveća incidencija tog malignoma jest u starijoj životnoj dobi od oko 70 godina. Najvažniji poznati rizični čimbenici pri nastanku raka muške dojke jesu dob, genetska predispozicija, rasa, izloženost djelovanju estrogena i vanjski...
-
-
PROIZVODNJA I KARAKTERIZACIJA MIŠJEG MONOKLONSKOG PROTUTIJELA PROTIV RIBOSOMSKOG PROTEINA S8
-
Ivana Matušić Ribosomi su stanični strojevi za sintezu proteina. Eukariotski ribosom (80S) sastavljen je od male i velike podjedinice. Mala podjedinica (40S) građena je od 18S rRNK te 33 proteina, a velika podjedinica (60S) od 28S, 5,8S i 5S rRNK te 47 proteina. Ribosomski protein S8 (RPS8) sastavni je dio male podjedinice ribosoma. Cilj ovog rada bio je proizvesti mišje monoklonsko protutijelo protiv RPS8. Monoklonska protutijela prepoznaju isti epitop istog antigena. Protutijelo je proizvedeno...
-
-
PROMIJENE FLEKSIBILNOSTI ZGLOBOVA KUKA I GLEŽNJA NAKON STATIČKOG I DINAMIČKOG ISTEZANJA U REKREATIVACA
-
Marko Babić Uvod i cilj istraživanja: Većina današnjih poslova sjedilačkog je načina, te zbog toga osobe za očuvanje tjelesnog i duševnog zdravlja koriste razne rekreacijske aktivnosti. Crossfit rekreativcima omogućava da u kratkom vremenskom periodu rekreativac odradi kvalitetan trening, skrene misli sa svakodnevnih poslovnih obaveza te održi svoju vitalnost. Kako bismo prevenirali ozljeđivanje kod ove populacije potrebno je provesti edukaciju o tehnikama izvođenja pojedinih vježbi te...
-
-
PROMJENA STANJA UHRANJENOSTI, NAVIKE TJELESNE AKTIVNOSTI I PREHRANE DJECE U OSNOVNOJ ŠKOLI TIJEKOM EPIDEMIJE COVIDA 19
-
Matea Posedel Pandemija covid 19 izazvala je velike promjene u načinu života, zdravlju i društvenoj
zajednici međuljudskih odnosa. Ova situacija imala je veliki utjecaj na djecu i mlade, njihovo
zdravlje, intelektualni, emocionalni i tjelesni razvoj. Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti
promjene stanja uhranjenosti, navike tjelesne aktivnosti i prehrane kod djece osnovne školske
dobi tijekom pandemije covida 19. U istraživanju je ukupno sudjelovalo 197 učenika od 5. do
8. razreda....
-
-
PROMJENE NAVIKA VJEŽBANJA U FITNESS CENTRIMA TIJEKOM COVID-A
-
Kristina Ćaćić Cilj istraživanja je uvidjeti koliko je pandemija koronavirusa utjecala na osobe koje su vježbale redovito i trenere u fitness centrima te promjene navike bavljenja tjelesnom aktivnošću. Specifični cilj rada je uočiti kakvom su se fizičkom aktivnošću bavili ispitanici, koliko često i je li bilo promjena u učestalosti odlaska na trenige prije i tijekom pandemije te kako status zaposlenosti utječe na sve to. Također cilj je prikupiti podatke o poštivanju epidemioloških mjera u...
Pages
