Zbog visoke učestalosti i visoke stope smrtnosti oboljelih, maligne bolesti su prozvane epidemijom modernog doba. One mogu nastati u svakom tkivu ili organu te u svakoj životnoj dobi. Jedan su od vodećih uzroka obolijevanja i smrtnosti u svijetu s incidencijom od 14 milijuna novih dijagnoza godišnje i 8,2 milijuna smrtnih ishoda. U medicinskom rječniku, pojam maligne bolesti s jedne strane obilježava rak, dok s druge strane obilježava bolest u kojoj je napredak vrlo brz i općenito prijeti ili dovodi do smrti u kratkom vremenu, uključujući, ali ne i ograničavajući se na rak. Gledajući dobnu skupinu, sve veći porast obolijevanja od malignih bolesti bilježi se kod mlađih osoba. Karcinom jajnika je među zloćudnim novotvorinama ženskog spolnog sustava vodeći uzrok smrti. Unatoč pokušajima razvoja programa probira čija je cilj i svrha rano otkrivanje bolesti, kao i uvođenje novih terapijskih pristupa, smrtnost nije značajno smanjena. Razlog ovog neuspjeha se očituje u nerazumijevanju postanka i razvoja karcinoma jajnika, a koji je smatran jedinstvenom bolešću. Nekoliko je činitelja za koje se smatra da utječu na povećanu ili smanjenu opasnosnost od nastanka zloćudnog tumora (dojenje, rađanje, hormonsko nadomjesno liječenje, neplodnost, oralna kontracepcija). U ovom radu prikazana je incidencija raka jajnika za razdoblje od šest godina. Usporedbom incidencije raka jajnika u Republici Hrvatskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji nije ustanovljena statistički značajna razlika.